Ukraine Support Watch

Uživo · izračun u stvarnom vremenu

Koliko su EU i njegove države članice namijenili Ukrajini od 24. veljače 2022.

220.588.031.655EURA
Od otvaranja ove stranice0 €
Od 1. siječnja 2026.27,59 mlrd. €
Po sekundi1.356 €
Podaci na dan21. kol 2026.
Vaše lokalno vrijeme

Tijek

Kumulativna pomoć država članica EU-a i njegovih institucija, mjesec po mjesec od veljače 2022. Puna linija je stvarno dodijeljeno; isprekidana ju produljuje do već odlučenog, ali još neisplaćenog dijela zajma od 90 mlrd. € koji traje do kraja 2027.

050100150200250300 195 mlrd. € 277 mlrd. € 20232024202520262027 mlrd. €

stvarno dodijeljeno odlučeno, još neisplaćeno

Način brojanja Kiel Institutea, isti kao na karti zemalja. Nalazi se ispod brojke Komisije na vrhu stranice jer je razgraničenje drugačije. Isprekidana linija nije prognoza tijeka rata, nego samo produljuje već donesene odluke.

Udio po stanovniku EU-a

Raspodijeljen na 452,0 milijuna stanovnika EU-a, ovaj iznos računski otpada na svakoga pojedinačno. Raste svake sekunde.

U prosjeku otpada na svakog stanovnika EU-a 488,03 €
Udio raste za25,9 centi dnevno Od otvaranja stranice, u cijelom EU-u0 € Uključujući čvrste obveze671,43 €

Riječ je o računovodstvenoj raspodjeli, ne o poreznom rješenju: najveća stavka su zajmovi, koji se trebaju otplatiti. Detaljno, po zemljama ↓

Proslijedite dalje

Podijelite svoj broj — u svakom je jeziku isti izračun.

Tempo

Isti godišnji tempo, razložen. Manji redak dijeli iznos s 452,0 milijuna stanovnika EU-a.

Godišnje42,79 mlrd. €94,67 € po stanovniku
Mjesečno3,57 mlrd. €7,89 € po stanovniku
Tjedno820,09 mil. €1,81 € po stanovniku
Dnevno117,15 mil. €25,9 centi po stanovniku
Po satu4,88 mil. €1,1 centi po stanovniku
Po minuti81.356 €0,018 centi po stanovniku
Po sekundi1.356 €0,0003 centi po stanovniku

Produljuje izmjereni tempo: ukupan iznos porastao je s 193 na 220,2 mlrd. € — 27,2 mlrd. € za 232 dana, odnosno 42,8 mlrd. € godišnje.

Od čega se sastoji iznos

Podaci Europske komisije na dan 21. kolovoza 2026. Obuhvaćaju proračun EU-a i bilateralne doprinose država članica, i bespovratna sredstva i zajmove.

Stavkamlrd. €UdioPo stanovniku
Financijska potpora iz proračuna EU-a (pretežno zajmovi)107,048,6 %237 €
Vojna pomoć (instrumenti EU-a i bilateralno)77,035,0 %170 €
Prihvat izbjeglica u državama članicama17,07,7 %38 €
Ostali doprinosi država članica15,57,0 %34 €
Prihodi od zamrznute ruske imovine *3,81,7 %8 €
Stanje na dan 21. kolovoza 2026.220,2100 %487 €
Dodatno obećano: zajam za potporu do kraja 2027.82,9183 €
Stanje plus čvrste obveze303,1671 €

* Smiju li se prihodi od zamrznute imovine ruske središnje banke trajno koristiti nije konačno riješeno u međunarodnom pravu. Izračun pretpostavlja da ta sredstva ostaju dostupna i da se ne potražuju natrag — povoljna pretpostavka. Ako se to ne potvrdi, iznos ne nestaje: odgovornost tada snosi proračun EU-a, a time i države članice.

Godišnji iznos po stanovniku

Ne kumulativni zbroj, nego ono što se dodaje svake pojedine godine, podijeljeno s brojem stanovnika. Najviša vrijednost je 2025. godine, 138 €. Za 2026. i 2027. uključena su samo sredstva već odlučena na razini EU-a.

61 €202293 €202380 €2024138 €2025110 €2026122 €20270255075100125150175€ po stanovniku i godini

EU ukupno

izmjereno djelomično izmjereno samo odlučena sredstva

Struktura po zemlji i mjesecu: izmjerena bilateralna pomoć zemlje plus pomoć institucija EU-a istog mjeseca, raspodijeljena prema udjelu zemlje u proračunu EU-a. Taj se udio drži konstantnim tijekom cijelog razdoblja; u stvarnosti blago varira. 2026. je izmjerena do lipnja. Za sljedeće mjesece i za 2027. računa se isključivo još neisplaćeni dio zajma od 90 mlrd. €: bilateralna pomoć se ne produljuje jer za nju nema odluke. Zadnja dva stupca stoga su donja granica, a ne očekivana vrijednost.

Čime doprinosi pojedina zemlja

Svaka pločica je jedna država članica — sve iste veličine, kako bi i Malta i Luksemburg ostali čitljivi. Broj je iznos po stanovniku te zemlje. Odaberite zemlju za detaljan prikaz.

manje ukupno više

Shematski raspored, ne karta u mjerilu.

po stanovniku
od čega putem proračuna EU-a
od čega izravno bilateralno
udio u proračunu EU-a

Dvije odvojene veličine, zbrojene: dio koji nosi proračun EU-a, koji Kiel Institute raspodjeljuje prema stvarnom proračunskom doprinosu svake zemlje, plus izravno pružena bilateralna pomoć. Ovo brojanje daje 192,0 mlrd. € i ne poklapa se s gore navedenih 220,2 mlrd. € Komisije — drugačije razgraničenje, ne proturječje. Projekcija raspodjeljuje ukupan tempo razmjerno među zemljama.

Zemlja Ukupno (€) Po minuti Po stanovniku Proračun EU-a Bilateralno
Njemačka51.622.000.00021.870 €617,66 €20,9930,63
Francuska25.625.000.00010.856 €372,01 €17,727,91
Italija16.719.000.0007.083 €283,64 €12,414,31
Nizozemska15.571.000.0006.597 €862,94 €4,3711,20
Švedska14.467.000.0006.129 €1.366,40 €3,0611,40
Danska13.753.000.0005.827 €2.294,95 €2,1111,64
Španjolska10.537.000.0004.464 €214,48 €8,262,28
Poljska9.537.000.0004.040 €261,31 €3,655,89
Belgija6.688.000.0002.833 €562,80 €3,493,20
Finska5.509.000.0002.334 €977,47 €1,733,78
Austrija2.911.000.0001.233 €316,51 €2,660,26
Irska2.293.000.000971 €421,49 €1,780,51
Češka2.146.000.000909 €196,71 €1,510,63
Rumunjska2.072.000.000878 €108,81 €1,540,54
Litva1.941.000.000822 €671,47 €0,341,61
Portugal1.888.000.000800 €175,63 €1,500,39
Slovačka1.408.000.000597 €259,80 €0,660,75
Grčka1.407.000.000596 €135,65 €1,240,17
Estonija1.172.000.000497 €855,48 €0,210,96
Mađarska1.026.000.000435 €107,55 €0,970,05
Latvija924.000.000391 €496,62 €0,210,71
Hrvatska731.000.000310 €188,68 €0,380,36
Bugarska694.000.000294 €107,81 €0,440,26
Luksemburg658.000.000279 €964,85 €0,290,37
Slovenija477.000.000202 €223,85 €0,340,14
Cipar168.000.00071 €170,91 €0,160,00
Malta90.000.00038 €156,73 €0,090,00

Kronologija obveza

Odluke od kojih se iznos sastoji — s datumom i tijelom koje ih je donijelo.

  1. 24.02.2022Početak vojnog sukoba (Rusija–Ukrajina)Polazišna točka svih ovdje brojanih iznosa.
  2. 28.02.2022Vijeće EU-a: prva vojna pomoć ikad450 mil. € za oružje i 50 mil. € za gorivo i zaštitnu opremu iz Europskog mirovnog instrumenta — prvi put da EU financira smrtonosnu opremu.
  3. 2022–2023Još šest tranši od po 500 mil. €Refinanciranje vojne pomoći pojedinih država članica putem Mirovnog instrumenta.
  4. 02.2024Europsko vijeće: Instrument za Ukrajinu, 50 mlrd. €Okvir bespovratnih sredstava i zajmova za 2024.–2027. — dotad najveći pojedinačni instrument.
  5. 05.2024Vijeće stvara pravnu osnovu za prihode od ruske imovineKoristiti se smiju ne sama zamrznuta imovina, nego prihodi koje ona stvara.
  6. 06.2024G7 se dogovara o zajmovima ERA u iznosu od 50 mlrd. $Udio EU-a iznosi 18,1 mlrd. €, servisiran iz prihoda zamrznute imovine.
  7. 10.2024Europski parlament odobrava zajmove do 35 mlrd. €Osigurane prihodima od imovine ruske središnje banke.
  8. 18.12.2025Europsko vijeće dogovara se o 90 mlrd. €Politička odluka o zajmu za potporu Ukrajini, namijenjenom pokrivanju potreba za 2026. i 2027.
  9. 06.02.2026Europski parlament odobrava paketOko 30 mlrd. € za državni proračun, oko 60 mlrd. € za obrambenu industriju i nabavu.
  10. 23.04.2026Vijeće EU-a finalizira zajam45 mlrd. € treba biti dostupno do 31. prosinca 2026., ostatak 2027.
  11. 25.06.2026Isplaćena prva tranša: 3,2 mlrd. €Pet dana kasnije slijedi 3,9 mlrd. € kao prva isplata za nabavu dronova.
  12. 21.08.2026Stanje prema Komisiji: 220,2 mlrd. €Početna vrijednost ovog brojača.

Kako se računa

  • Početna vrijednost glavnog brojača. 220,2 mlrd. € na dan 21. kolovoza 2026., službena brojka Europske komisije. Brojač počinje odande i dodaje proteklo vrijeme tempom odabranog scenarija. Ne procjenjuje se ništa što Komisija sama nije objavila.
  • Odakle dolazi tempo. Stanje je poraslo s 193 mlrd. € (31.12.2025.) na 220,2 mlrd. € — 27,2 mlrd. € za 232 dana, odnosno 42,8 mlrd. € godišnje. Obje početne brojke potječu iz različitih publikacija i metodološki nisu potpuno usporedive; izvedeni tempo stoga je procjena, a ne službena vrijednost.
  • Dva brojčana okvira, namjerno jedan uz drugi. Glavni brojač slijedi Komisiju (220,2 mlrd. €). Karta zemalja i oba grafikona slijede Ukraine Support Tracker Kiel Institutea (192,0 odnosno 194,6 mlrd. €). Razlika nastaje zbog drukčijeg razgraničenja — Komisija, među ostalim, uračunava troškove prihvata unutar država članica, Kiel Institute ne. Obje brojke su točne. Nisu usklađene jer bi usklađivanje iskrivilo izvore.
  • Kako nastaje raspodjela po zemljama. Pomoć koju nosi proračun EU-a raspodjeljuje se prema stvarnom proračunskom doprinosu svake države članice. Ta raspodjela nije naša, nego dolazi iz samog skupa podataka Kiel Institutea (list EU Aid Shares). Tome se dodaje izravno pružena bilateralna pomoć. Obje veličine prikazane su odvojeno u tablici i mogu se provjeriti pojedinačno.
  • Podaci o stanovništvu. Vrijednost po stanovniku za cijeli EU dijeli se s 452,0 milijuna (Eurostat, 1. siječnja 2026.). Vrijednosti po zemljama dijele se s brojem stanovnika te zemlje (Eurostat, 1. siječnja 2025.). Zbroj zemalja daje 450,6 milijuna — odstupanje od 1,4 milijuna je jednogodišnji pomak i ne mijenja nijedan zaključak.
  • Krivulja tijeka. 53 mjesečne vrijednosti iz skupa podataka Kiel Institutea, stupac EU members and institutions. Susjedni stupac navodi 373,5 mlrd. €: to su svi donatori u svijetu, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ta se brojka ovdje namjerno ne koristi jer ne govori ništa o EU-u.
  • Godišnji stupci. Prikazuju što se dodaje svake pojedine godine, ne kumulativni zbroj. Za sve godine računa se s istim brojem stanovnika; on varira manje od jedan posto i ne bi promijenio sliku. Vrhunac je 2025., ne u budućnosti.
  • Što su isprekidani dijelovi. Nisu prognoza tijeka rata. Raspodjeljuju isključivo već odlučeni, ali još neisplaćeni dio zajma od 90 mlrd. € ravnomjerno do kraja 2027. Ako se isplata odvije drugačije, pomiče se raspodjela između godina — zbroj ne.
  • Zajmovi se broje. Najveća stavka su zajmovi, ne bespovratna sredstva. Opterećuju proračune samo u mjeri u kojoj se ne otplate ili ne pokriju prihodima od zamrznute ruske imovine. Po stanovniku je stoga raspodjela, ne porezno rješenje.
  • Troškovi prihvata ne odlaze u Ukrajinu. Tih 17 mlrd. € rashodi su koji nastaju unutar samih država članica. Sadržani su u brojci Komisije, ne u brojci Kiel Institutea — jedan od razloga razlike.
  • Zamrznuta ruska imovina. Smiju li se time nastali prihodi trajno koristiti nije konačno riješeno u međunarodnom pravu. Brojke pretpostavljaju da ostaju dostupni — povoljna pretpostavka. Ako se to ne potvrdi, iznos ne nestaje: odgovornost snosi proračun EU-a, a time i države članice.
  • Brojač izglađuje. U stvarnosti sredstva stižu u tranšama, ne iz sekunde u sekundu. Tekuće brojke oslikavaju tempo; ne predstavljaju knjigovodstvene stavke. Između dva ažuriranja podataka svako decimalno mjesto je izračun, ne mjerenje.
  • Preračunavanje je dobrodošlo. Sve početne vrijednosti povezane su u odjeljku Izvori, a sirovi podaci objavljeni su kao data.json. Ova stranica ne procjenjuje jesu li rashodi ispravni, previsoki ili preniski — prikazuje zbroj i otkriva kako nastaje.